Otrovi su tvari koje mogu uzrokovati privremeno ili trajno oštećenje ako se unesu ili resorbiraju u tijelo u dovoljnoj količini. Trovanja mogu biti akutna (nastaju naglo) te kronična (nastaju postupno, tijekom dužeg unošenja otrova u organizam). Otrovi na brodu mogu biti otrovi koji se svakodnevno koriste, otrovi koji mogu nastati u brodskim pogonima tijekom radnih postupaka, odnosno od brodskih tereta. Otrovi najčešće prodiru u čovjekov organizam kroz kožu (perkutano), kroz usta (oralno), odnosno kroz probavne organe (ingestijom) te preko dišnih organa (inhalacijom). U ovom radu analizirana su otrovanja uzrokovana tvarima koje se na brodu svakodnevno koriste (lijekovi, etilni alkohol, metanol i etilen glikol, organofosforni i karbamatni insekticidi te kiseline i lužine), otrovanja uzrokovana izlaganjem opasnim plinovima (jednostavnim i kemijskim zagušljivcima, nadražljivcima donjih i gornjih dišnih puteva te plinovima sistemskog djelovanja) te otrovanja uzrokovana ubodima i ugrizima (štakora, zmija, škorpiona, pauka i otrovnih morskih životinja). Pomorcima u svakodnevnom radu na brodu prijeti jako mnogo otrova, posebno na brodovima koji prevoze opasni brodski teret. Mjere sprječavanja ili minimaliziranja rizika od trovanja na brodovima odnose se na ispunjenje odgovarajućih konstrukcijskih standarda te korištenje osobnih zaštitnih sredstava. U slučaju trovanja brodski časnik zadužen za pružanje prve pomoći treba ukloniti trenutačnu opasnost po život pomorca i spriječiti pogoršanja njegova zdravstvenog stanja. Važno je da časnik koji je zadužen za pružanje prve pomoći članovima posade na brodu zna čime se unesrećeni otrovao, koliko je otrova uzeo i kada se otrovanje točno dogodilo.